Kopaonik
Kopaonik je najveća planina centralne Srbije i mesto na kome je većina nas prvi put stala na skije. Turistički centar je visoko, na oko 1.700 metara, okružen smrčevom šumom i golim vrhovima sa kojih se za vedrog dana vidi pola Balkana. Zimi je ovde živo i bučno, sa punim stazama i dugim večerima. Leti je sasvim drugačije: tiho, zeleno i desetak stepeni svežije nego u gradovima, pa sve više ljudi dolazi upravo tada.
Aktivnosti
Staze kreću praktično ispred hotela i šire se oko Pančićevog vrha, povezane žičarama, tako da se sa jedne na drugu prelazi bez skidanja skija. Ima blagih za početnike i decu, strmih za iskusne, i jedna osvetljena za noćno skijanje. Kad se sneg otopi, panoramska žičara vozi do vrha, odakle se lako stiže do Pančićevog mauzoleja. Nešto niže su Nebeske stolice, temelji ranohrišćanske crkve sa ostacima mozaika. Leti rade i bob na šinama, zip-lajn i bajk-park, a za pešačenje je najlepša staza do vodopada Jelovarnik, koji se kroz bukovu šumu obrušava sa sedamdesetak metara.
Predlozi
Za Novu godinu, Sretenje i februarski raspust smeštaj se rezerviše mesecima unapred, a cene su tada najviše. Ski-karte kupite preko interneta, jer su jeftinije. Jedno popodne spustite se u Jošaničku banju, gde voda izvire skoro vrela, ili u Lukovsku banju sa druge strane planine, i okupajte se u toploj vodi posle hladnog dana. Kod prodavaca uz put kupite sir, kajmak, med i slatko od borovnica. Ako dolazite leti, ponesite i toplu odeću i kremu za sunce, jer vam na ovoj visini trebaju obe.
Zanimljivosti
Najviša tačka je Pančićev vrh, na 2.017 metara, a na njemu je mauzolej botaničara Josifa Pančića, koji je želeo da počiva baš tu. Ime planine dolazi od kopanja rude. Ovde su se još u srednjem veku vadili srebro, gvožđe i olovo, pa su je Mlečani zvali Srebrna planina. Kopaonik ima oko 200 sunčanih dana godišnje, više nego mnoga primorska mesta. Nacionalni park je od 1981. godine, a na njemu rastu biljke kojih nema nigde drugde, među njima kopaonička čuvarkuća i kopaonička ljubičica.
