Brač
Brač je najveće ostrvo u Dalmaciji i do njega se najlakše stiže: trajekt iz Splita do Supetra vozi pedesetak minuta, više puta dnevno. Većina gostiju ide pravo u Bol, na plažu Zlatni rat, i često ne vidi ništa drugo. A ostrvo je veliko i raznoliko. Na obali su mala mesta sa lukama, a unutrašnjost je kamena visoravan sa suvozidima, maslinama, ovcama i selima u kojima vreme sporo prolazi. Brač je i ostrvo kamena, belog i tvrdog, od kog je ovde sagrađeno sve, od kuća do ograda.
Aktivnosti
Zlatni rat treba videti, makar i u gužvi. To je šljunkoviti rt koji ulazi duboko u more, sa borovom šumom iza leđa i jakim vetrom koji popodne dovodi surfere i kajtere. Iz Bola se kolima ili peške, za oko dva sata uspona, stiže na Vidovu goru, odakle se Zlatni rat vidi odozgo, a iza njega Hvar, Vis i otvoreno more. Pustinja Blaca, nekadašnji manastir pod stenom na južnoj strani ostrva, zahteva pola sata hoda kamenitom stazom, ali je jedno od najneobičnijih mesta na Jadranu. U Pučišćima, na severnoj obali, radi klesarska škola koja se može posetiti. Supetar, Sutivan i Milna prijatna su mesta za šetnju i kupanje bez gužve.
Predlozi
Za Brač vam treba auto ili skuter. Bez njega ostajete u jednom mestu, a ono najlepše je razbacano po celom ostrvu. Na Zlatni rat idite rano ujutru ili kasno popodne, a sredinu dana provedite u hladu ili na nekoj od manjih plaža oko Bola. U Škrip, najstarije naselje na ostrvu, svratite zbog muzeja u staroj kuli i zbog uljare u kojoj se može probati maslinovo ulje. Za ručak potražite konobu u unutrašnjosti i naručite jagnjetinu ispod peke. Ko je hrabriji, neka proba vitalac, jagnjeće iznutrice na ražnju. Ponesite kući sir, ulje i varenik, gusti sirup od grožđa.
Zanimljivosti
Vrh Zlatnog rata pomera se. U zavisnosti od vetra i struja, skreće čas na istok, čas na zapad. Vidova gora je sa 778 metara najviša tačka svih jadranskih ostrva. Od bračkog kamena sagrađeni su Dioklecijanova palata u Splitu i katedrale u Šibeniku i Trogiru. Priča se da ga ima i u Beloj kući u Vašingtonu, mada za to nema čvrstih dokaza. Pustinju Blaca osnovali su u 16. veku sveštenici glagoljaši. Poslednji od njih, don Nikola Miličević, bio je astronom i imao je teleskop koji se tamo i danas čuva. Škola u Pučišćima uči đake da kamen obrađuju ručno, isto kao pre sto godina.
