Vršac
Vršac je grad na jugoistoku Banata, na samoj granici s Rumunjskom, na mjestu gdje ravnica naglo završava i počinju Vršačke planine. Iznad krovova diže se brdo sa srednjovjekovnom kulom, a po padinama se, dokle pogled seže, pružaju vinogradi. Središte je barokno i uredno, s crkvenim tornjevima, starim ljekarnama i tihim ulicama. Vršac je grad vina, vjetra i dobrog života bez žurbe, sat i pol vožnje od Beograda.
Aktivnosti
Popnite se do Vršačke kule, autom ili pješice kroz šumu, zbog pogleda na grad, ravnicu i Karpate u daljini. U središtu pogledajte Vladičanski dvor, katoličku crkvu svetog Gerharda s dva visoka tornja i Apoteku na stepenicama, u kojoj je muzej. U Gradskom muzeju i Sterijinoj kući upoznajte dvojicu najpoznatijih Vrščana, slikara Paju Jovanovića i pisca Jovana Steriju Popovića. Zatim pođite u vinograde: u Gudurici i okolnim selima podrumi primaju goste na kušanje. Planinarske staze vode do Guduričkog vrha, a iznad grada često kruže jedrilice i paraglajderi.
Prijedlozi
Najljepše je vrijeme za dolazak rujan, kad je Grožđebal, svečanost berbe s povorkom, glazbom i vinom na svakom uglu. Vino kupujte izravno u podrumima, gdje ćete ga i kušati. U gradu i okolnim selima još se kuha po banatski, s mnogo tijesta, mesa i paprike, pa kušajte domaće rezance i knedle sa šljivama. Ponesite jaknu čak i kad je sunčano jer košava ovdje puše jače nego igdje u Srbiji. U blizini su manastir Mesić, Deliblatska pješčara i jezera u Beloj Crkvi, pa se sve može spojiti u jedan vikend.
Zanimljivosti
Vršačka kula potječe iz 15. stoljeća i pripisuje se despotu Đurđu Brankoviću. Gudurički vrh, sa 641 metrom, najviša je točka Vojvodine. Vino se ovdje proizvodi stoljećima, a krajem 19. stoljeća vršačko vinogorje bilo je jedno od najvećih u tadašnjoj Ugarskoj. Crkva svetog Gerharda, dovršena 1863. godine, najveća je katolička crkva u Srbiji. Paja Jovanović naslikao je Vršački triptih za Milenijsku izložbu u Budimpešti 1896. godine, a slika se danas čuva u Gradskom muzeju.
